Sva tri stručnjaka dijele isti korijen riječi, „psyche“, koji potječe iz starogrčke riječi „psychē“ i označava dušu. Zajednički nazivnik ovih profesionalnih profila zapravo je bavljenje psihom.
Psiholog može raditi u raznim institucijama poput škola, vrtića, vojske, zdravstvenih ustanova, odjela za ljudske resurse, socijalnih institucija itd. Specijalnost njihovog rada je psihološka procjena, koristeći psihološke upitnike ili druge psihodijagnostičke alate. Psiholozi mogu davati psihološka mišljenja, ali ne mogu propisivati lijekove. Mogu pružati psihološko savjetovanje, ali ne i psihoterapiju (osim ako nemaju dodatnu psihoterapijsku edukaciju).
Poseban profil psihologa je klinički psiholog, koji osim studija psihologije završava i specijalizaciju iz kliničke psihologije, koja se završava specijalističkim ispitom.
Bavi se liječenjem mentalnih poremećaja. Kao i ostali liječnici, dijagnosticira i propisuje odgovarajuće lijekove kada je to potrebno. Najčešće su zaposleni u domovima zdravlja, bolnicama i psihijatrijskim bolnicama, ali mogu raditi i u privatnoj praksi.
Psihoterapija spada u domen psihoterapeuta i temelji se na povjerljivom, sigurnom i empatičnom odnosu između psihoterapeuta i klijenta. Bavi se ne samo mentalnim poremećajima, već pruža i pomoć osobama čiji su problemi premašili njihove trenutne sposobnosti nošenja sa situacijom. Može se temeljiti na različitim psihoterapijskim pristupima, koristeći različite metode i tehnike prema potrebi. Psihoterapeut može biti zaposlen u zdravstvenim ustanovama, ali često radi i u privatnoj praksi. Kao i kod psihološkog savjetovanja, važno je biti oprezan pri odabiru psihoterapeuta. U Sloveniji područje psihoterapije nije zakonski regulirano, što dovodi do prisutnosti terapeuta koji možda nisu prošli odgovarajuće obrazovanje.
PSIHOLOG
Psiholog je osoba koja je završila obrazovanje iz područja psihologije.Psiholog može raditi u raznim institucijama poput škola, vrtića, vojske, zdravstvenih ustanova, odjela za ljudske resurse, socijalnih institucija itd. Specijalnost njihovog rada je psihološka procjena, koristeći psihološke upitnike ili druge psihodijagnostičke alate. Psiholozi mogu davati psihološka mišljenja, ali ne mogu propisivati lijekove. Mogu pružati psihološko savjetovanje, ali ne i psihoterapiju (osim ako nemaju dodatnu psihoterapijsku edukaciju).
Poseban profil psihologa je klinički psiholog, koji osim studija psihologije završava i specijalizaciju iz kliničke psihologije, koja se završava specijalističkim ispitom.
PSIHIJATAR
Psihijatar je osoba koja je završila medicinski fakultet, a zatim specijalizaciju iz psihijatrije, završavajući specijalističkim ispitom.Bavi se liječenjem mentalnih poremećaja. Kao i ostali liječnici, dijagnosticira i propisuje odgovarajuće lijekove kada je to potrebno. Najčešće su zaposleni u domovima zdravlja, bolnicama i psihijatrijskim bolnicama, ali mogu raditi i u privatnoj praksi.
PSIHOTERAPEUT
Psihoterapeut obično završava preddiplomski studij (ili prema Bolonjskom sustavu i diplomski studij), najčešće iz društvenih znanosti, a zatim se usavršava na poslijediplomskom studiju u nekom od psihoterapijskih pristupa.Psihoterapija spada u domen psihoterapeuta i temelji se na povjerljivom, sigurnom i empatičnom odnosu između psihoterapeuta i klijenta. Bavi se ne samo mentalnim poremećajima, već pruža i pomoć osobama čiji su problemi premašili njihove trenutne sposobnosti nošenja sa situacijom. Može se temeljiti na različitim psihoterapijskim pristupima, koristeći različite metode i tehnike prema potrebi. Psihoterapeut može biti zaposlen u zdravstvenim ustanovama, ali često radi i u privatnoj praksi. Kao i kod psihološkog savjetovanja, važno je biti oprezan pri odabiru psihoterapeuta. U Sloveniji područje psihoterapije nije zakonski regulirano, što dovodi do prisutnosti terapeuta koji možda nisu prošli odgovarajuće obrazovanje.