Što je stres?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), stres je jedan od najvećih zdravstvenih rizika 21. stoljeća. Svaka treća osoba doživljava stalne simptome stresa. Stres je odgovor našeg tijela na nadolazeću opasnost ili reakciju na prijeteću situaciju. Kada osjetimo opasnost, bilo stvarnu ili samo u našim mislima, naš se obrambeni mehanizam "prebacuje u višu brzinu".

Odgovor na stres takav je da naše tijelo nastoji zaštititi nas. Pomaže nam ostati fokusirani, energični i budni. U opasnoj situaciji može nam spasiti život dajući dodatnu snagu za obranu ili bijeg. Također pomaže u nošenju s izazovima na poslu. Međutim, ako stres premaši određenu granicu, prestaje biti koristan i može ozbiljno naštetiti našem zdravlju, raspoloženju, produktivnosti, odnosima i općoj kvaliteti života.

Ljudi nisu stvoreni za podnošenje kroničnog, stalnog stresa. Naša tijela su namijenjena reakciji na kratki i intenzivni stres. Danas je stres postao kontinuiran, a naš rad i okolina traže od nas stalnu spremnost, što može trajati godinama.

Znakovi i simptomi preopterećenja stresom

Najopasnije kod stresa je koliko lako postaje dio nas. Naviknemo se na njega. Postaje poznat, čak i normalan. Više ne primjećujemo koliko nas snažno pogađa. Važno je biti svjestan znakova upozorenja i simptoma kada stres postane prekomjeran i štetan.

Simptomi stresa na kognitivnoj razini:

- Problemi s pamćenjem
- Teškoće u koncentraciji
- Negativno razmišljanje
- Problemi s prosudbom
- Anksiozne misli
- Pretjerano brinjenje

Simptomi stresa na emocionalnoj razini:

- Depresija i općenito negativni osjećaji
- Anksioznost i nemir
- Razdražljivost i ljutnja
- Osjećaj preplavljenosti
- Osjećaj usamljenosti i izolacije

Simptomi stresa na fizičkoj razini:

- Bolovi u tijelu
- Proljev ili zatvor
- Vrtoglavica
- Bol u prsima, ubrzan rad srca
- Gubitak libida
- Česte prehlade ili gripe

Simptomi stresa i promjene u ponašanju:

- Povećan ili smanjen apetit
- Nesanica ili povećan san
- Povlačenje od bliskih osoba
- Odugovlačenje ili zanemarivanje odgovornosti
- Zlouporaba supstanci (alkohol, cigarete, droga)
- Grickanje noktiju, ritmičko kretanje tijela

Stres i njegovi uzroci

Situacije i stvari koje uzrokuju stres nazivaju se stresorima. Obično ih percipiramo negativno, ali mogu uključivati i pozitivne događaje poput braka, kupnje kuće, promaknuća, dolaska djeteta ili upisa na fakultet. Međutim, stres ne uzrokuju samo vanjski faktori. Stres može nastati i "unutar nas" ili biti samonastao kada previše brinemo, imamo pesimistične misli, negativan pogled na svijet itd.

Najčešći vanjski uzroci stresa:

- Velike životne promjene (smrt voljene osobe, razvod, bolest, brak, gubitak posla, umirovljenje)
- Radne obaveze, školske obaveze
- Problemi u romantičnoj vezi
- Financijske poteškoće
- Problemi s djecom i obitelji

Najčešći unutarnji uzroci stresa:

- Pesimizam, negativnost
- Nemogućnost prihvaćanja nesigurnosti
- Kruto razmišljanje, nedostatak prilagodljivosti
- Nerealna očekivanja / perfekcionizam
- Stav "sve ili ništa"

Kako se stres razlikuje od burnouta:

Burnout se definira kao stanje životne iscrpljenosti koje karakteriziraju kronična iscrpljenost, depersonalizacija (povlačenje ili cinizam) i smanjena osobna učinkovitost. Burnout se razvija polako tijekom godina. Isprva postoje visoki radni zahtjevi, visoka razina stresa na poslu i velika očekivanja. Radni zahtjevi premašuju resurse, a rad ne zadovoljava individualna očekivanja. S vremenom pojedinac postaje kronično umoran, dolazi do psihičke i fizičke iscrpljenosti. Mogu se pojaviti poremećaji spavanja i drugi zdravstveni problemi, poput glavobolja i različitih bolova. Kasnije se pojavljuju apatija, depresija, dosada i negativan stav prema poslu. Pojedinac postaje ciničan, ravnodušan (depersonalizacija). U završnoj fazi procesa sagorijevanja, pojedinac osjeća očaj i bespomoćnost. Pojavljuju se otpor prema sebi, drugima i svemu; mogu se javiti osjećaji krivnje i nedostatka vlastite vrijednosti.

Doživljavamo stres kada osjećamo preveliki psihološki i fizički pritisak. Sve više se nakupljaju dužnosti i obaveze. Svjesni smo stresa koji nas okružuje, što može dovesti do anksioznih osjećaja.

Kada doživljavamo burnout, osjećamo se prazno. Ne osjećamo nadu za budućnost. Nemamo motivaciju za promjenu. Nismo svjesni da smo na rubu sagorijevanja. Depresija se može pridružiti našem stanju.

Kako smanjiti stres?

Zbog širokog spektra štete koju stres može uzrokovati, važno je poznavati vlastitu granicu izloženosti stresorima. Koliko je stresa "previše" razlikuje se od osobe do osobe. Neki misle da se lako nose s raznim životnim izazovima, dok drugi obično "puknu" na malim preprekama ili frustracijama.


Faktori koji najviše utječu na razinu naše osobne tolerancije stresa su:

Naša mreža podrške:

Snažna mreža bliskih prijatelja i članova obitelji važna je zaštita od stresa. Kada imamo ljude na koje se možemo osloniti, životni pritisci više ne izgledaju tako veliki. Ako smo usamljeniji i izoliraniji, veća je opasnost da ćemo podleći stresu.

Početak kontrole:

Stres lakše prihvaćamo ako vjerujemo u sebe i svoju sposobnost utjecaja na događaje. Ako osjećamo da imamo malo kontrole nad životom, stres će nas brže pogoditi.

Naš stav prema životu:

Kako doživljavamo život i njegove neizbježne izazove snažno utječe na našu sposobnost suočavanja sa stresom. Ako smo puni nade i optimizma, manje smo ranjivi. Otporniji ljudi suočavaju se s izazovima, imaju jači smisao za humor, vjeruju u višu svrhu i prihvaćaju promjene kao neizbježan dio života.

Naša sposobnost nošenja s emocijama:

Ako ne znamo kako se smiriti i utješiti kada smo tužni, ljuti ili uznemireni, veća je vjerojatnost da ćemo osjetiti stres. Sposobnost prepoznavanja i primjerenog nošenja s emocijama može povećati toleranciju na stres i pomoći nam da se distanciramo od stresa.

Naše znanje i preventivne mjere:

Što više znamo o stresnim situacijama, uključujući koliko dugo će trajati i što od njih očekivati, lakše ćemo se nositi s njima. Na primjer, ako idemo na operaciju s realnom slikom onoga što možemo očekivati nakon operacije, bolan oporavak bit će manje stresan.

Kako možemo poboljšati upravljanje stresom?

Fizička aktivnost:

Redovita tjelesna aktivnost poboljšava naše dobrostanje i pomaže ublažiti stres. Pomaže nam prekinuti ciklus negativnih misli koje hrane stres.

Društvene aktivnosti:

Razgovor s bliskim osobama i onima koje volimo pokreće hormone koji ublažavaju stres kad se osjećamo uznemireno i nesigurno. Razgovori smiruju i opuštaju naš živčani sustav. Ne smijemo dopustiti da rad i obaveze toliko utječu na naš društveni život da on postane ograničen.

Uključivanje osjetila:

Ključno je pronaći senzorne podražaje koji nam najpozitivnije djeluju. Smiruje li nas glazba, miris kave ili možda maženje psa? Ljudi različito reagiraju na osjetilne podražaje, stoga je važno da svaka osoba pronađe način koji joj odgovara.

Relaksacija:

Ne možemo potpuno ukloniti stres iz života, ali možemo kontrolirati koliko nas pogađa. Tehnike relaksacije, poput joge, meditacije i dubokog disanja, aktiviraju reakciju opuštanja tijela, stanje odmora suprotno stresnoj reakciji. Redovita praksa ovih aktivnosti može smanjiti razinu stresa, povećati osjećaj radosti i vedrine te poboljšati sposobnost ostajanja mirnim i fokusiranim pod pritiskom.

Zdrava prehrana:

Hrana koju jedemo može poboljšati ili pogoršati naše raspoloženje i utjecati na sposobnost nošenja sa stresom. Prehrana bogata svježim voćem i povrćem, kvalitetnim proteinima i omega-3 masnim kiselinama može doprinijeti boljem upravljanju životnim izazovima.

Odmor:

Osjećaj umora može povećati stres jer dovodi do iracionalnog razmišljanja. Također, kronični stres može narušiti san. Bez obzira na probleme sa spavanjem ili noćna buđenja, postoje mnogi načini kako poboljšati san i osjećati se manje opterećeno, produktivnije i emocionalno uravnoteženije.

Psihoterapija može pomoći kod stresa

Tipične izjave osoba pod velikim stresom uključuju:

"Više nemam kontrolu nad svojim životom."
"Sve me baca iz ravnoteže."
"Na poslu traže više od mene za istu plaću."
"Nakon posla sam toliko umoran da mogu samo leći na kauč."
"Moj suprug i ja živimo jedno pored drugoga."
"Ne znam gdje mi je glava."
"Postao sam razdražljiv, apatičan i bez motivacije."
"Uopće ne mogu spavati."
"Prijenosim svoje loše raspoloženje na druge."
"Svi me pritiskaju."
"Previše je."
"Osjećam se kao da stalno želim plakati."


Stres je gotovo neizbježan u današnjem svijetu, ali kako ga doživljavamo vrlo je individualno. Na primjer, nekima je javni nastup pred velikom publikom izrazito stresan, dok drugi istu situaciju doživljavaju kao izazov. Nadalje, nekima stres uzrokuje novac, dok drugi nemaju problema s tim. Ako jedna osoba najbolje funkcionira pod pritiskom i postiže rezultate unatoč rokovima, druga osoba se može paralizirati kako se opterećenje povećava.

Emocionalna otpornost ključna je u tom pogledu i nešto je što se može naučiti, što olakšava nošenje sa stresnim situacijama. Borba protiv stresa nije najbolji pristup. Najefikasniji način je prihvatiti ga i aktivno učiti kako ga drugačije doživljavati i reagirati na njega.