Bipolarni poremećaj

Bipolarni poremećaj predstavlja emocionalne promjene od izuzetno sretnog stanja (stanje manije) do vrlo tužnog i depresivnog stanja (depresija). Moguće ga je liječiti i kontrolirati simptome kombinacijom propisanih lijekova i psihoterapije. Stil života i svakodnevne navike također značajno utječu na promjene raspoloženja i mogu čak smanjiti potrebu za lijekovima.

Što je bipolarni poremećaj?

Bipolarni poremećaj (ranije poznat kao manično-depresivni poremećaj) poremećaj je mozga koji uzrokuje nepredvidive i intenzivne promjene raspoloženja. Od izrazito povišenog raspoloženja (manija), osobe s bipolarnim poremećajem prelaze u stanje tuge i depresije. Poremećaj pogađa oko 1 % populacije, bez značajnih razlika između muškaraca i žena. Najčešće se pojavljuje između 20. i 40. godine života. Kod muškaraca su češće manične faze, dok žene češće doživljavaju depresivne epizode.

Ciklusi bipolarnog poremećaja mnogo su više od prolaznih dobrih ili loših raspoloženja koja traju nekoliko dana, tjedana ili mjeseci. Za razliku od uobičajenih promjena raspoloženja, ove su epizode toliko intenzivne da mogu poremetiti funkcioniranje na poslu ili u školi, narušiti međuljudske odnose te otežati svakodnevno funkcioniranje.

Tijekom manične epizode osoba može dati otkaz na poslu, potrošiti velike svote novca putem kreditnih kartica i donositi impulzivne i nepromišljene odluke. Tijekom depresivne epizode osoba se može osjećati izrazito iscrpljeno, teško ustaje iz kreveta i može osjećati beznađe zbog prethodnih odluka, poput gubitka posla ili nagomilanih financijskih dugova.

Što uzrokuje bipolarni poremećaj?

Uzroci bipolarnog poremećaja još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, no često imaju genetsku komponentu. Prva manična ili depresivna epizoda najčešće se javlja u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Simptomi mogu biti vrlo suptilni i zbunjujući; mnoge osobe s bipolarnim poremećajem ostaju neprepoznate ili pogrešno dijagnosticirane, što dovodi do nepotrebne patnje. Budući da se poremećaj bez liječenja može pogoršavati, važno je prepoznati njegove simptome.

Simptomi bipolarnog poremećaja

Za maničnu epizodu:

• povišeno, pozitivno, ali i nemirno ili razdražljivo raspoloženje,
• povećano samopouzdanje i samopoštovanje,
• osjećaj grandioznosti (megalomanske ideje),
• smanjena potreba za snom,
• brz i ubrzan govor,
• um prepun misli i ideja,
• impulzivnost (pretjerano trošenje novca, zlouporaba alkohola, rizično ponašanje...)

Za depresivnu epizodu:

• tuga i nedostatak energije,
• gubitak apetita i tjelesne težine,
• nesanica,
• osjećaj umora,
• usporenost,
• nemir i nervoza,
• poteškoće s koncentracijom,
• suicidalne misli.

Simptomi miješane epizode

U miješanoj epizodi bipolarnog poremećaja javljaju se istodobno simptomi manije ili hipomanije i depresije. Česti znakovi uključuju kombinaciju depresivnog raspoloženja s agitacijom, razdražljivošću, anksioznošću, nesanicom, uzbuđenjem i ubrzanim mislima. Ova kombinacija povećane energije i lošeg raspoloženja predstavlja posebno visok rizik od samoubojstva.

Različiti oblici bipolarnog poremećaja

Bipolarni poremećaj tip I (manija ili miješana epizoda)

Ovo je klasični manično-depresivni oblik poremećaja, karakteriziran barem jednom maničnom ili miješanom epizodom. U većini slučajeva, iako ne uvijek, Bipolarni poremećaj tip I uključuje i barem jednu epizodu depresije.

Bipolarni poremećaj tip II (hipomanija i depresija)

Bipolarni poremećaj tip II ne uključuje potpune manične epizode. Umjesto toga, poremećaj uključuje epizode hipomanije i teške depresije.

Ciklotimija (hipomanija i blaža depresija)

Ciklotimija je blaži oblik bipolarnog poremećaja koji se sastoji od cikličkih promjena raspoloženja. Simptomi su blaži i manje izraženi.

Bipolarni poremećaj i samoubojstvo

Depresivna faza bipolarnog poremećaja često je vrlo teška i može predstavljati veliki rizik za samoubojstvo. Zapravo, osobe s bipolarnim poremećajem imaju veću vjerojatnost pokušaja samoubojstva nego osobe koje pate od „obične“ depresije. Osim toga, njihovi pokušaji samoubojstva često su ozbiljniji i smrtonosniji.
Rizik od samoubojstva veći je kod osoba koje imaju česte depresivne epizode, miješane epizode, povijest zlouporabe alkohola ili droga, obiteljsku povijest samoubojstva ili rani početak poremećaja.

Samopomoć kod bipolarnog poremećaja

Život s bipolarnim poremećajem nije jednostavan, ali ne mora određivati cijeli život osobe. Uspješno suočavanje uključuje donošenje promišljenih odluka. Način života i svakodnevne navike mogu značajno utjecati na raspoloženje i čak smanjiti potrebu za lijekovima.

Edukacija

Informirajte se što je više moguće o poremećaju. Što više znate, lakše ćete pomoći sebi ili drugima.

Tjelesna aktivnost

Tjelovježba ima snažan pozitivan učinak na raspoloženje i može smanjiti broj bipolarnih epizoda. Aerobna aktivnost doprinosi zdravom funkcioniranju mozga i živčanog sustava.

Stres

Preporučuje se upravljanje stresom, održavanje ravnoteže između obaveza i odmora te uključivanje tehnika opuštanja poput meditacije, joge i vježbi disanja u svakodnevni život.

Podrška bliskih osoba

Važno je biti okružen ljudima kojima vjerujete i koji vas podržavaju. Pridruživanje grupi podrške ili povjeravanje prijatelju može biti vrlo korisno. Većina prijatelja osjetit će pozitivnu odgovornost kada im se povjerite, što može dodatno ojačati odnos.

Zdrave navike

Dovoljno sna i zdrave prehrambene navike doprinose stabilizaciji raspoloženja.

Praćenje raspoloženja

Redovito praćenje simptoma i obraćanje pažnje na znakove da raspoloženje izmiče kontroli može pomoći da se problem zaustavi prije nego što se razvije.

Bipolarni poremećaj i mitovi

Mit: Osobe s bipolarnim poremećajem ne mogu živjeti normalan život.

Mnoge osobe s bipolarnim poremećajem imaju uspješne karijere, sretan obiteljski život i zadovoljavajuće odnose s drugima. Život s bipolarnim poremećajem može biti izazovan, ali uz liječenje i snažnu društvenu podršku simptomi se mogu uspješno kontrolirati.

Mit: Osobe s bipolarnim poremećajem stalno prelaze iz manije u depresiju.

Kod nekih osoba izmjenjuju se epizode manije i depresije, ali depresivne epizode su zapravo češće. Manija može biti i toliko blaga da prođe nezapaženo.

Mit: Bipolarni poremećaj utječe samo na raspoloženje.

Bipolarni poremećaj utječe i na razinu energije, prosuđivanje, pamćenje, koncentraciju, apetit, obrasce spavanja, seksualni nagon i samopoštovanje. Također je povezan s anksioznošću, zlouporabom supstanci te zdravstvenim problemima poput dijabetesa, srčanih bolesti, migrena i visokog krvnog tlaka.

Mit: Osim uzimanja lijekova, ne može se učiniti ništa kako bi se kontrolirao bipolarni poremećaj.

Iako su lijekovi temelj liječenja bipolarnog poremećaja, psihoterapija i različite strategije samopomoći također imaju važnu ulogu. Simptomi se mogu ublažiti redovitom tjelovježbom, kvalitetnim snom, zdravom prehranom, redovitim praćenjem raspoloženja, smanjenjem stresa i podrškom drugih ljudi.

Liječenje bipolarnog poremećaja

Ako primijetite simptome bipolarnog poremećaja kod sebe ili kod druge osobe, nemojte čekati – potražite pomoć. Ignoriranje problema neće ga ukloniti; naprotiv, vjerojatno će se pogoršati. Život s neliječenim bipolarnim poremećajem može dovesti do poteškoća u svim područjima života, od karijere do odnosa i zdravlja. Bipolarni poremećaj je izlječiv u smislu da se može uspješno kontrolirati, a rana dijagnoza i pravovremeno liječenje mogu spriječiti komplikacije.

Postoje učinkoviti lijekovi koji mogu pomoći u upravljanju simptomima. Uspješno liječenje također uključuje psihoterapiju, promjene životnog stila i snažnu društvenu podršku. Uključivanje i aktivna podrška članova obitelji vrlo su važni. Članovi obitelji ili prijatelji često prvi primijete znakove pogoršanja i mogu potaknuti osobu da potraži liječničku pomoć, čime se sprječava daljnje pogoršanje poremećaja.

Možda vas također zanima:
Depresija
Anksioznost
Partnerska terapija