Anksioznost

Što je anksioznost?

Anksioznost je normalna ljudska emocija koja nam pomaže ostati budni u izazovnim ili stresnim situacijama. To je prirodna reakcija tijela na percipiranu prijetnju, često osjećana kao zabrinutost, nervoza ili strah.

Međutim, kada anksioznost postane trajnа, preplavljujuća i teško kontrolirana, te počne ometati svakodnevni život, posao ili odnose, može se razviti u anksiozni poremećaj – prepoznatu mentalnu zdravstvenu dijagnozu.

Koje su tipične misli kod anksioznosti?

"Ne mogu se nositi s ovim!"
"Poludit ću od svega!"
"Jako sam zabrinut/a."
"Svi će me napustiti."
"Mnogo misli mi prolazi kroz glavu."
"Čak i kada je sve u redu, brinem se o mogućim katastrofama."
"Čak i kad se trudim najbolje što mogu, osjećam da nisam dovoljno dobar/dobra."

Određena razina anksioznosti može biti korisna jer nam pomaže bolje se nositi s trenutnom stresnom situacijom ili se pripremiti za nadolazeću.

Znakovi i simptomi anksioznosti

Simptomi anksioznosti su vrlo isprepleteni i pojavljuju se na različitim razinama ljudskog funkcioniranja:

• tijelo: znojenje, ubrzan rad srca, mučnina, ubrzano disanje ...
• misli: poteškoće u koncentraciji i oblikovanju misli, disfunkcionalne misli poput "poludit ću", "ne mogu", "posramit ću se" ...
• emocije: anksioznost, strah, napetost, razdražljivost, suznost ...
• ponašanje: nesanica, izbjegavanje ...

Uobičajeni simptomi anksioznosti uključuju poremećaje spavanja, kronični umor, glavobolje, bol u prsima, nelagodu u trbuhu, napetost u vratu i leđima, utrnulost u ekstremitetima, knedlu u grlu i druge psihosomatske simptome. Pojedinci su često nezadovoljni, razdražljivi, nervozni, osjećaju prazninu, glava im je puna negativnih misli i može se javiti depresija.

Razmjer anksioznosti

Otprilike jedan od tri odrasla u UK prijavio je visok nivo anksioznosti (rezultat 6 od 10 ili više) u nedavnim anketama, pri čemu je 34% prijavilo ovaj nivo anksioznosti početkom svibnja 2022.
Otprilike 7,5% odraslih u Engleskoj živi s GAD-om (Generalizirani anksiozni poremećaj).

Različiti oblici anksioznosti

PANICNI NAPAD
Panični napadi su iznenadni, intenzivni epizodi straha ili anksioznosti koji obično dosegnu vrhunac unutar 10 minuta i rijetko traju više od 30 minuta. Tijekom napada, osoba može osjećati da će umrijeti, izgubiti kontrolu ili poludjeti. Fizički simptomi poput ubrzanog srca, otežanog disanja, vrtoglavice ili drhtanja su česti i mogu oponašati ozbiljna medicinska stanja, što mnoge navodi na traženje hitne medicinske pomoći.

Kada se napadi ponavljaju i popraćeni su stalnom zabrinutošću zbog novih napada, ili kada dovode do izbjegavanja određenih mjesta ili situacija, radi se o paničnom poremećaju. Nažalost, panični poremećaj često je nedovoljno prepoznat i neadekvatno liječen, iako je lako upravljiv uz pravilnu podršku.

AGORAFOBIJA I DRUGE SPECIFIČNE FOBIJE
Fobije predstavljaju intenzivan strah od specifičnog objekta, mjesta ili situacije bez očitog razloga. Agorafobija je strah od otvorenih prostora, javnih mjesta s mnogo ljudi, strah od putovanja, strah od napuštanja doma itd. Osoba je svjesna da je njezin strah iracionalan i pretjeran, ali ne može ga kontrolirati ili prevladati.

GENERALIZIRANI ANKSIOZNI POREMEĆAJ
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) jedan je od najčešćih mentalnih poremećaja u UK, pogađa oko 5–6% odraslih u bilo kojoj godini. Često je povezan s drugim mentalnim izazovima; istraživanja pokazuju da oko 60% ljudi dijagnosticiranih s GAD-om također doživi depresiju u nekom trenutku svog života. Kod ovog poremećaja, osoba doživljava izraženu anksioznost i različite brige tijekom nekoliko mjeseci. Pretjerana zabrinutost izazvana je svakodnevnim problemima poput zdravlja, posla, financijske situacije itd. Postoji stalna nervoza, umor, razdražljivost, poremećaji spavanja, sumnja u sebe i u pronalaženje rješenja. 

SOCIJALNA ANKSIOZNOST
Socijalna fobija uključuje strah od nepoznatih ljudi, javnog izlaganja i procjene od strane drugih. Postoji strah od posramljenja i poniženja. Osoba se osjeća nesposobnom za rukovanje socijalnim situacijama, što vodi izbjegavanju takvih situacija.

POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ (PTSP)
Karakterizira ga doživljavanje teškog traumatskog događaja u kojem je život vlastiti ili tuđi bio ugrožen. Osobe ponovno proživljavaju taj događaj kroz intruzivne uspomene, slike, misli i osjećaje. Proganjaju ih noćne more i halucinacije. Kada su u kontaktu s mjestima, predmetima ili situacijama koje podsjećaju na traumatski događaj, javlja se anksioznost i brojne fiziološke reakcije. Prisutan je i depresivni poremećaj.

OPSJESIVNO-KOMPULSIVNI POREMEĆAJ (OCD)
Karakteriziraju ga različite opsesije ili intruzivne misli koje se stalno ponavljaju i anksioznost uzrokovana određenim podražajima. Pacijent je svjestan da opsesije pripadaju njemu i pokušava ih ignorirati. Također se mogu pojaviti kompulzije ili ponavljajuća ponašanja (npr. pretjerano pranje ruku, čišćenje, provjeravanje, brojanje, preskakanje). Ove aktivnosti smanjuju unutarnju napetost. Simptomi značajno utječu na kvalitetu života i odnose s najbližima. Depresija se često javlja uz ovaj poremećaj.

Faktori rizika za anksioznost

Uzroci anksioznosti su složeni i uključuju kombinaciju genetskih, osobnih i okolišnih čimbenika. Genetski faktori uključuju obiteljsku povijest anksioznosti i nasljedne razlike u regulaciji straha i stresa u određenim dijelovima mozga. Osobni faktori uključuju osobine poput perfekcionizma, snažne potrebe za sigurnošću, niskog samopouzdanja, emocionalne osjetljivosti i poteškoća u izražavanju ili upravljanju emocijama. Okolišni faktori uključuju traumatska ili stresna životna iskustva, kronični stres i utjecaje ranog djetinjstva, poput prezaštićujućeg, kritičnog ili odbijajućeg roditeljskog stila.

Kako liječimo anksioznost?

Anksiozni poremećaji su vrlo izlječivi, a većina ljudi može značajno poboljšati simptome uz pravu podršku. Ipak, mnogi odgađaju traženje pomoći zbog stigme ili pogrešnog uvjerenja da je anksioznost znak slabosti. U stvarnosti, traženje pomoći znak je snage i odgovornosti prema sebi i drugima.

Trebate razgovarati sa svojim liječnikom opće prakse ili s Mypsychotherapist ako anksioznost traje dulje vrijeme, ometa svakodnevni život ili ako samopomoć nije dovoljna. Liječnik može isključiti i druge moguće uzroke povećane anksioznosti, poput problema sa štitnjačom ili nadbubrežnim žlijezdama, određenih fizičkih bolesti ili nuspojava lijekova.

Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), pokazala se vrlo učinkovita u smanjenju simptoma anksioznosti, pomažući ljudima razumjeti obrasce svojih misli, upravljati reakcijama i graditi dugoročne strategije suočavanja.

U Mypsychotherapist uspješno podržavamo pacijente s anksioznošću i povezanim izazovima već dugi niz godina, pomažući im da povrate kontrolu, izgrade otpornost i poboljšaju kvalitetu života.

U UK, najučinkovitiji tretman za anksioznost često je kombinacija psihološke terapije i, gdje je prikladno, lijekova. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) široko je preporučena od strane NHS-a kao prvi izbor. Lijekovi poput antidepresiva također mogu pomoći nekim ljudima i nisu ovisnički kada se koriste prema propisu. Kratkoročna uporaba anksiolitika može se razmotriti u specifičnim slučajevima.

Trajanje tretmana ovisi o vrsti i ozbiljnosti poremećaja anksioznosti, ali mnogi vide poboljšanje unutar tjedana ili mjeseci. Čak i nakon poboljšanja simptoma, kontinuirana podrška ili terapija mogu pomoći u prevenciji ponovne pojave i izgradnji dugoročne otpornosti.

Ako se borite s anksioznošću, nemojte se suočavati s njom sami. Kontaktirajte Mypsychotherapist danas kako biste saznali kako vam možemo pomoći poduzeti prvi korak prema boljem osjećaju.

Samopomoć kod anksioznosti

Vježbe prehrane i opuštanja, tehnike odvraćanja pažnje i traženje racionalnih odgovora vrlo su učinkovite u smanjenju anksioznosti. Slušanje glazbe, šetnje, razgovori, joga i autogeni trening također mogu biti od pomoći.

Kada vaš voljeni ima anksioznost, možete učiniti sljedeće:

• educirajte se o anksioznim poremećajima i potaknite voljenu osobu da traži informacije,

• primijetite i pohvalite napredak kada ga uočite,
• pomozite osobi definirati realne ciljeve, 
• izražavajte strpljenje, pitajte kako možete pomoći i uzmite to u obzir.

Zanimljive činjenice o anksioznosti

Anksiozni poremećaji spadaju među najčešće mentalne poremećaje.

Glavne vrste uključuju generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalnu anksioznost, specifične fobije i agorafobiju, dok opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) dijele simptome anksioznosti, ali se klasificiraju odvojeno.

Anksioznost češće doživljavaju žene i češće se prijavljuje u visokorazvijenim zemljama poput UK.

Otprilike polovica osoba s anksioznošću također doživi depresiju u nekom trenutku života. Zanimljivo, anksioznost može utjecati i na osjete – istraživanja pokazuju da neutralni mirisi mogu djelovati neugodno zbog promjena u načinu na koji mozak obrađuje strah.

Genetika igra ulogu u ranjivosti na anksioznost, ali životna iskustva i stil života također su važni, a redovita tjelesna aktivnost, mindfulness i tehnike opuštanja mogu pomoći u smanjenju simptoma.