Tvrdnja da sretni ljudi žive bez sukoba je mit.

Često se bojimo sukoba jer mislimo da bismo mogli ispasti gubitnici. Ako se opetovano nađemo na istoj točki, sukobi nam se mogu činiti nerješivima, što nas nakon toga može još više otuđiti jedne od drugih. Osjećamo se zarobljeno u začaranom krugu bez izlaza. Želimo više povezanosti, ali ne uvijek znamo kako dalje.


Nataša Bernik, pripravnica psihoterapije, razotkriva mit da sretni ljudi ne susreću sukobe.

4 Ponašanja koja narušavaju povezanost u odnosima

Ponekad svoj loš raspoloženje i nestrpljenje izražavamo kroz kritiku, ali to nam samo nanosi „štetu“, jer tjera drugu osobu dalje i dodatno nas udaljava.

Kada se to ponavlja, naš partner se može zaštititi od napada gradeći „zid tišine“. Što se više žalimo, to se više udaljavamo.

Ako obje strane ne mogu preuzeti odgovornost za svoje postupke i osjećaje, a previše neizrečenog preziranja počne narušavati temelje veze, možemo se osjećati nečujno, nepoštovano i nevažno.

U takvom odnosu povjerenje je narušeno, dolazi do otuđenja i usamljenosti. Nepovjerenje nas čini ranjivima u odnosima, što nas može navesti da tražimo povezanost izvan veze, što potencijalno može dovesti do nevjere.

Kako izgraditi visoku razinu povjerenja?

Povjerenje se može promatrati kao sastavljeno od različitih komponenti i nije dato, već se gradi ili razara. Povjerenje nije uvjerenje, već akcija. Brené Brown, istraživačica srama, uspoređuje povjerenje s posudom punom kuglica; pozitivna djela dodaju kuglice, dok djela nepovjerenja, nepoštovanja ili izdaje mogu „slomiti“ posudu.

Postoje četiri načina za izgradnju povjerenja:
  • Težite pozitivnom ishodu za obje uključene osobe: Ciljajte da sukobi imaju pozitivan ishod za obje strane, jer to pruža veću stabilnost u vezi.
  • Budite iskreni: Recite „da“ ili „ne“ kada to zaista mislite i osjećate. Na taj način ste autentični i pokazujete da ozbiljno shvaćate sebe i druge.
  • Jasno komunicirajte svoje potrebe: Recite partneru što želite kako bi vaše potrebe mogle biti zadovoljene.
  • Budite suosjećajni: Obratite se partneru s empatijom (bez osuđivanja, kritike ili analiziranja) i budite tu za njih kada vas trebaju. Time pokazujete da vam je stalo do njih i posljedično do vaše veze.
Razina povezanosti koju imamo sa sobom izravno utječe na naše odnose s drugima.

Mit da sretni ljudi žive bez sukoba

Ako ste osoba koja ne voli sukobe i vjeruje da oni postoje samo u lošim vezama, oprez. Sukobi su neizbježan, potreban i prirodan dio SVIH odnosa, uključujući i odnos sa samim sobom. Ključ sretnim vezama nije u izbjegavanju sukoba, već u učenju kako ih konstruktivno rješavati.

I zapamtite, dvije različite perspektive o istoj situaciji ne znače da je jedna ispravna, a druga pogrešna, već da dolaze iz različitih životnih okolnosti i stoga doživljavaju isti događaj različito.

Terapeut za veze John Gottman kaže: „Prihvatite da većina problema u partnerstvu nikada neće biti u potpunosti riješena.“

Vještine potrebne za uspješno rješavanje sukoba

1. Koristite nježan pristup: Razgovori obično završavaju tonom kojim su i započeli, stoga započnite mekano i bez optuživanja. Počnite rečenice s „Osjećam...“; „Za mene je ova situacija...“; „Kada radiš... (ovo i ono), osjećam...“. Opisujte činjenice i budite poštovni.

2. Slušajte perspektivu druge osobe: Ponavljajući sukobi često skrivaju neizrečene osjećaje, želje ili snove. Prvo razjasnite vlastite želje i zahtjeve i slušajte što vaš partner govori. Cilj je istinski razumjeti što druga osoba želi ili tko je vaš partner u dubini kako biste mogli dopustiti i prihvatiti njihov utjecaj i postići kompromis.

3. Prihvatite utjecaj druge osobe: Prepoznajte da druga osoba ima dobre ideje i da su njihova mišljenja važna za vas. Pokažite poštovanje prema njihovim mišljenjima i dopustite da vas njihovi prijedlozi oblikuju.

4. Postignite kompromis: Nikada nije savršen osjećaj, ali važno je osjećati se shvaćeno, poštovano i podržano dok tražite zajednički interes. Svaka osoba nešto dobiva i nešto gubi.

5. Smirite atmosferu: Ako druga osoba počne braniti se ili graditi zid tišine, važno je deeskalirati jasno rekavši: „Žao mi je ako sam te povrijedila; to nije bila moja namjera, ali želim da čuješ moju perspektivu...“. Ili, na primjer: „Mislim da smo se krivo razumjeli; dopusti mi da objasnim drugim riječima...“. Na taj način pokušajte ponovno privući pažnju svog partnera i pokazati spremnost za dijalog.

6. Samopomirivanje: Uzbuđenje je dio svakog sukoba i važno je smiriti se i brinuti o sebi. Prošetajte, okupajte se ili pronađite mirno mjesto gdje možete duboko disati i ponovno se centrirati.
Sukobi su dio života i korisno je učiti s njima postupati konstruktivno i zdravo, prepoznavajući ih kao priliku za učenje, rast i potpuno življenje.

Napisala Nataša Bernik, gestalt psihoterapeutkinja.



Ova stranica koristi kolačiće Više
Slažem seNe slažem se