Suvremeni način života nameće pojedincima brojne zahtjeve koji unose brigu, frustraciju i stres u svakodnevicu. Stres je prirodna reakcija na svaku promjenu uživotu na koju se treba prilagoditi. Kada se neki događaj doživljava kao prijeteći (bilo da je opasnost stvarna ili zamišljena), reagiramo na fizičkoj, psihološkoj i bihevioralnoj razini. Ova reakcija na stres također je poznata kao odgovor "bori se ili bježi".


Fizički znakovi stresa variraju među pojedincima i nisu jednako intenzivni.

Tijekom stresnog događaja osoba obično doživljava ubrzan rad srca i povišen krvni tlak. Simptomi mogu uključivati znojenje, crvenilo lica, napete i stegnute mišiće, kao i poteškoće s gutanjem i disanjem. Disanje može postati brzo i plitko, što dovodi do hiperventilacije i osjećaja mučnine. U tijelu se oslobađaju različiti hormoni, poput kortizola, adrenalina i noradrenalina.

Psihološki znakovi stresa očituju se u promjenama mišljenja i emocija.

Osobe mogu doživjeti smanjenu sposobnost koncentracije, zaboravnost i neodlučnost. Osjetljivost na kritiku može se povećati, praćena negativnim samokritičnim mislima i stalnim brigama. Stresni događaji često izazivaju anksioznost, napetost, razne strahove i paniku. Također se mogu javiti osjećaji tuge, depresije, smanjenog samopoštovanja, krivnje i srama.

Bihevioralni znakovi stresa kreću se od pasivnosti do čestih emocionalnih ispada.

Povećani stres često prati nesanica, rano buđenje i promjene apetita – bilo smanjenje ili povećanje. Neke osobe pribjegavaju nezdravim navikama, poput pušenja ili konzumacije alkohola.

Je li stres uvijek negativan?

Iako obično povezujemo pojam "stres" s negativnim i neugodnim iskustvima, stres se može kategorizirati kao distres, što se odnosi na negativni stres, i eustres, koji, iako unosi stres u naš svakodnevni život, povezan je s pozitivnim događajima (npr. planiranje vjenčanja ili velike zabave). Takve situacije ne doživljavamo kao prijetnju, nego kao izazov. U pravoj mjeri, stres nas može motivirati i pripremiti da damo svoj maksimum.

Naravno, ne doživljava svatko situacije na isti način, pa ista situacija može predstavljati i pozitivan i negativan stres.

Kada je stres opasan?

Stres postaje opasan kada osoba osjeća da više ne može kontrolirati situaciju i kada zahtjevi premašuju njezine kapacitete. Istraživanja pokazuju da ponavljajući, dugotrajni manji stresovi više štete zdravlju. Dugotrajni periodi stresa mogu dovesti do kroničnog umora i oslabljenog imunološkog sustava.

Važno je na vrijeme potražiti odgovarajuću pomoć.

Stručna pomoć omogućuje osobi bolje razumijevanje sebe. Ključni zadatak psihoterapeuta i klijenta uključuje istraživanje okidača stresa i obrazaca reakcija pojedinca. Psihoterapeut može pomoći u pronalaženju najprikladnijih tehnika opuštanja za pojedinca.